Plinije Stariji, Klaudije Ptolomej, Anonim Ravenjanin
Slobodan Čače u radu Colentum (2004.) navodi kako iz Rimskog razdoblja imamo tri izvora koja spominju grad Colentum: rimski pisac Plinije Stariji, grčki zemljopisac i astronom rimskog doba Ptolomej te pisac iz Ravene, autor Kozmografije nastale oko 600. godine. Svi ovi pisci slažu se kako se radi o otoku u srednjem djelu Jadrana, tj. južnom djelu Liburnije, ali ni jedan nije jasan oko točnog mjesta gdje se grad nalazi.
Grčki geograf Klaudije Ptolomej (2, 16, 8) iz 2. st. po Kr. bilježi grad Kollenton koji se nalazi na nekom otoku pokrajine Liburnije. Prema Ptolomejevim podacima, nalazio bi se negdje uz južni dio liburnske obale, dakle uz obalu sjeverne Dalmacije.
U
Plinija (Nat.hist. 3, 40) pak nalazimo podatak o otoku s gradom za kojega je zabilježena udaljenost od Zadra (Iader) kao i od ušća rijeke Krke (Titius fl.). Upravo ti podaci pokazuju da je riječ o drevnom i znatnom utvrđenom naselju na Gradini u Murteru i uz njeno podnožje u luci Hramina. S tim se mora povezati i inače različito interpretirani podatak o otoku Colentum u popisu dalmatinskih otoka Anonima Ravenjanina s kraja antike (Kozmografija, 5, 24; 408, 13).
(…) nije bilo teško dokazati da je u sklopu „rubrike“ otočni gradovi južne polovice Liburnije Plinije u svojim izvorima našao samo jedno ime: Colentum, kao i podatak da se nalazi na 30 milja od Zadra/Iadera i 18 od ušća Titija/ Krke. Uzevši da je Colentum Gradina murterska, te razdaljine su upravo zbunjujuće precizno odmjerene, takmeći se s onima u modernim pomorskim dalijnarima.
Ivan Lučić
- godine piše: „Kolentum, koga mornari zovu Murter, vrlo je žitom i vinom te jako obilan likerima. „Danas je murtersko vino dobro, ali kao i sa drugih otoka.“ (230 str.)
Dr. Ante Tresić Pavičić
…ima pjesmu S brda Sv. Roka:„…Sunce već u more tone.- Betina uzmore legla kao lav da u moru sniva. – Nižu se bijele kuće u krug, – Ko pilad oko kvočke okolo seoske crkve , – Ko pčela oko matice roj… A do nje je Gradina, poluostrvo zeleno bujno, – gdje drevni stajo zaselski dvor. „ (234 str.)
Juraj Šižgorića,
piše g. 1487. : „Otok zvan Murter blizu Lopsike veći je i plodan je, na komu se nalaze tragovi vrlo starog grada. Tu ima dragog kamenja sa znakovima i novaca sa rimskim licima.“ (235 str.)
V. Miagostović
nadodaje još, da se našlo prstenja, starih posuda i kostiju, od kojih je jedna vanredne veličine.“ (235 str.)
Veljko Paškvalin
„Z
idine u Gradini na brijegu iz srednjega su vijeka za obranu protiv Turaka, ako bi došli na otok. Razdijeljene su u dva dijela usporedna eliptičnog oblika. Veći ima 150 m. a manji 100 m. Jure Jadrešin reč. Bajok g. 1901. našao je kod zidina „pozlaćenog anđela“ od 15 cm, a ne zna se, gdje je sada. God. 1909. vidio sam na brdu iskopanu jamu u škrapi, gdje su bile kosti, škare i drugi predmeti, koji podsjećaju na neko tajno zločinstvo od prijašnjih vremena. (235-236 str. )“ „S geografske strane „Ostrvo Murter“ opisao je B.Z. Mišojević.[1] Otok se kod Ptolomeja zove Scardon, valjda od ilirske riječi „dun“ (grad) i „skor“ (potok). Na njemu je bio rimski grad Collentum, današnja Gradina. (225 str.)“
Fortis piše, da se na starom Kolentu našlo rimskih opeka, ukrašenih odlomaka kamena, novaca i natpisa. Prema bilješkama Dr. Luke Jelića (u Arheol. Muzeju u Splitu) u Gradini su nađene opeke s natpisima Salonas (u Istri) i Pansiana, nakiti, novci cara Nerona i Vespazijana, lucerna ( s nepristojnim likom, kod Lovre Sapića?), žlica koju je Fr. Bulić darovao Muzeja Sv. Donata u Zadru 1*79), natpis rim. obitelji Volusia i natpis: Valenti. Isti je Dr. Jelić **** od 500 kruna od vlade vadio iskopine u Gradini. God. 1908 primio je Joso Šikić iz Murtera 180 kruna za deset kamena s ornamentima, koje je prenio u zadarski muzej, a nađeni su kod tako zvane „tamnice“. Ali se kopale starine i 1907. i 1909., pa je sve prenešeno u Zadar. „Tamnica“ je grobnica iz I. vij., visoka 3 do 1 m, s bačvastim svodom do 5 m. Nema sumnje, da su kamenje staroga grada odavna raznašali Zadrani, Mlečani, Šibenčani i seljani. (235 str.)”
Luka Jelić, „Od Murtera do Krke 1907.-1911.“
Luka Jelić, knjižica „Od Murtera do Krke 1907.-1911.“ , str 3., :“Gradina rt, napola Murterski i Betinski
1. Grobnica u moru u Hramini (porat)
2. „uz more sa strane murterske i betinske; sarkofazi od kojih (po) kućama za ulje (3 u jednoj kući do Žurićeve ili urne (cinerarie). Nadpisi nepoznati
3. (na rtu) povrh crkve zidovi na (suhom) i u moru
4. u vrh i u moru vrhunca Gradine zidovlje- da je tu fortica bila [akropolis?]
5. U škrapama gdje (gde) (litice) u vrhu vrha, Kapov kao dječak izrovao (škrila i urnu polu) (bielu a pod njome ugalj).“
Luka Jelić, Od Murtera do Krke 1907.-1911, str 4.,
„U vrh vrha u (rupi) – koja se još vidi- Jure Jadrešić rečeni Bajok (+ oko 1906/1) našao zlatnog angjela oko 15 cm visokog, te mu ga (osvojio) Juraga Šimić (takođjer već pokojni) i (tad? zar ga prodao). Na tom mjestu šuplje („gdje grane“) (špi- lja)“
“Seljani mnogo pričaju o Gradini. Po njima su dolazili tražiti blago Židovi i Grci. Neko je od njih iskopao zlatni rog! Neki je seljak g. 1885 iskopao dvije kamenice (sarkofaga?). Kažu da su ispod sadanjeg grobišta stari rimski grobovi. Tlo je uz more uronilo, pa se i danas u njemu vidi (a to kaže i Zavorović) rimska obala. (235 str.)”
Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazia 1774. , Otok Murter
O otoku Murteru „Tri milje daleko od Steffano stijene (op.a. otočić Sustipanac) leži otok Murter, za kojeg šibenski pisci iz 16. stoljeća vjeruju da je bio Plinijev Colentum, potkrepljujući svoju tvrdnju njegovom udaljenošću od ušća Tizia (op.a. Krka).
Mislio sam odgovarajuće posjetiti otok, gdje je očito, u antičko doba, bilo neko naselje, ili Grčko ili Rimsko; ali samo poneki ili nikakvi tragovi većeg grada su do sada vidljivi. Zapravo, jedini tragovi antičkog naselja su neke stare pločice, fragmenti vaza, i nekog klesanog kamenja, među kojima sam promatrao prekrasne komade krovnog vijenca, koji mora da je pripadao nekom velebnom i dobro građenom krovu (op.a. ili zidovima ili podu). Antički novčići i natpisi se nalaze često, ali sumnjiva narav stanovništva čini traženje takvih antikviteta vrlo teškim.
Volio bih kada bi bilo u mojoj moći bilo da iskopam neki natpis koji bi utvrdio Colentum. Otočani su mi rekli da su, prije ne tako mnogo godina, tu bili neki ostaci zida na vrhu brda; ali su nošeni odande kako bi se izgradila crkva Gospe od Gradine.“
„2 Starine u Gradini. Gradina danas nema naselja. Ali je od nje do Zdrača i Hramine bio Rimski grad Colentu
m, kako ga naziva Ptolomej. Ovaj je pisac živio sredinom II. vij. po Kristu u Aleksandriji, ali je svoju geografsku kartu prepisao iz ranijeg djela Martina Tirca (80.-126.godine po Kristu).[3] „(234 str.)
Dinko Zavorović [5] kaže 1597., da se braća Lovi našli u Murteru ploču s natpisom (koja je prenešena u Šibenik): Julius. C. F. Longin. Sibi et Munatiae Ci…A.X… Sume…Uxori. Suae et Julio C.F. Suo, et Juliae. Tertiae. Filiae. Suae. Vivus. Fe.[6] Zavorović također donosi, da se našlo u Gradini stupova, likova, rimskih novaca od bakra, srebra i zlata, žara s pepelom, lucerna (svjetiljka) i tjelesa u presvođenim grobovima. Zavorović također donosi, da se našlo u Gradini stupova, likova, rimskih novaca od bakra, srebra i zlata, žara s pepelom, lucerna (svjetiljka) i tjelesa u presvođenim grobovima.“ (235 str.)
[2] U zbirci svojih pjesama. Tuzla. God? Moguće 1891. Glasovi s mora Jadranskog
[3] I Dr. Gr. Novak stavlja taj grad u današnju Gradinu. Topografija i etnografija rimske provincije Dalmacije, Zagreb 1918. 27.
[4] De situ Illyriae et civ. Sibenici. Izdanje Šrepela, str. 7.
[5] Trattato s. le cose di Sebenico. Rukopis-
[6] Natpis je objelodanjen u Radu J. Ak. knj. 65. 134. i u Bullettino, Split 1886. 149.
[7] Il n. cronista V- VI. 182.
