Rimski grad

 Rimski grad (1. st. pr. kr. – 4. st. po kr.)

Antički arheološki ostaci vidljivi u podnožju Gradine i u neposrednom podmorju rano su privukli pozornost laika i stručnjaka, pa tako već u 15. st. o postojanju antičkog grada na tom položaju piše ugledni šibenčanin J. Šižgorić.

Već u sljedećem stoljeću šibenski pisci smatraju da se tu nalazio Colentum, a njihovo mišljenje slijedi i A. Fortis u svom putopisu Viaggio in Dalmazia. Analiza spisa rimskodobnih pisaca pokazala je da je antičko ime otoka i naselja bilo Colentum (kóllenton), što je najvjerojatnije tek latinizirani (odnosno grecizirani) oblik liburnskog toponima.

Plinije (nat. hist., 3, 140) precizno određuje smještaj u odnosu prema Zadru (od kojega je otok udaljen 30 milja) i prema ušću Krke (18 milja), što točno odgovara stvarnim odnosima na terenu. Plinije govori samo o otoku, ali nešto kasniji autor, Klaudije Ptolomej (geogr., 2, 16, 6) spominje grad (pólis) kóllenton.

Naselje se u rimsko doba, najkasnije u 1. st. po kr., spušta i u podnožje gradine, duž zapadnog priobalja i prema uvali Hramina. Ranije spominjani Ptolomejev izraz “pólis kóllenton” jasan je pokazatelj da ostaci antičke arhitekture na poluotoku Gradina pripada rimskom naselju gradskog tipa, koje je, sudeći prema rezultatima arheoloških istraživanja, prosperiralo u razdoblju ranog carstva.

Pristanišni grad

Rimsko naselje Colentum je bilo i pristanišni grad, s obzirom na ostatke lučkih postrojenja, ali i na to, kako je već istaknuto, da je murterski akvatorij bio od velikog značenja za pomorski promet. Luka antičkog Colentuma se protezala na sjeverozapadnoj strani poluotoka Gradine, odmah nakon današnje crkve. Nalazila se u vrlo zaštićenoj uvali, koju s jedne strane zatvara poluotok Gradina, a s druge otočići Mali i Veli Vinik te Tegina.  Smatra se da je razdoblje od 1. st. pr. kr. do vrijeme njene najjače prometne aktivnosti.

Grad mozaika

Neki suvremeni arheolozi nazivaju Colentum gradom mozaika jer kuda god započnu iskapanja pronađu ostatke mozaika što ujedno ukazuje na to da je Colentum bio bogati trgovački grad. Danas su najočuvaniji mikrolokaliteti 1) rimska maritimna vila, 2) rimska cesta i 3) rimska cisterna. Još je neistražen lokalitet na kojem se pretpostavlja da je bila antička nekropola odnosno groblje. Smatra se da je Colentum imao i akropolu koja se nalazila na vrhu brda Gradina, međutim, gotovo sav materijal uklonili su mještani Murtera koristeći antički materijal pri izgradnji svojih kuća, crkvi i drugih građevina.