Povijest istraživanja

1907
GODINA

1907/1908 – Luka Jelić
Prva su istraživanja provedena uz – i danas dobro vidljive – ostatke antičke cisterne (tzv. “tamnice”). Tom prilikom nađeni su ostaci arhitekture, stupova i arhitrava, 10-ak ukrašenih kamenih ulomaka, po dva ulomka skulpture i natpisa. Nađen je i novac (npr. iz vremena Nerona te Vespazijana) te ulomci tegula sa žigom (solonas i pansiana/ti. pansiana]. Istraživanja je provodio počesto uglavnom bilježeći ono što su iskopali i/ili našli mještani (npr.: J. Šikić je na čestici 4517/3 otkopao ploče pločnika na dubini od 1,5 m; J. Jadrešić zvani Bajok našao je zlatnog anđela  visokog oko 15 cm).

1966
GODINA

1966.-1973. – Duje Rendić Miočević – Aleksandra Faber

Gotovo šest desetljeća kasnije započeta su prva sustavna arheološka istraživanja, koja su trajala nekoliko godina, ali s povremenim prekidima. Publicirani su uglavnom rezultati vezani uz arhitektonsko-urbanističke ostatke, dok su pronađeni sitni arheološki nalazi (keramika, staklo i dr.) za sada još neobjavljeni. Tom prilikom definirano je ukupno 16 arhitektonskih sklopova (od kojih su se nekima zidovi produžavali i dalje pod morem) i najmanje jedna gradska ulica.

1984
GODINA

Muzej grada Šibenika – Ivan Pedišić

1985
GODINA

godine poduzeta je još jedna istraživačka kampanja, ali znatno manjeg opsega, južno od “tamnice”, a njeni su rezultati za sada samo preliminarno objavljeni. Tada je otkrivena velika kada za kupanje u koju vodi jedna stepenica, a prostor pred kadom pokriven je mozaikom od bijelih kockica s crnom bordurom. Otkriven je i grob te ostaci kanalizacijskog sustava.

2008
GODINA

Nakon primljene informacije kako tvrtka Vipnet namjerava unutar arheološke zone Gradina na Murteru postaviti svoj antenski odašiljač, izvršena su zaštitna sondažna arheološka istraživanja na zemljišnoj čestici 4571/316 koja su trajala od 16. rujna do 22. listopada 2008.. Stručni voditelj istraživanja je bio dipl. arh. Toni Brajković, kustos antičke zbirke arheološkog odjela Muzeja Grada Šibenika. Po raznovrsnosti pronađenih materijala donesen je zaključak kako je i ovaj lokalitet unutar samih gabarita gradinskog naselja imao kontinuitet od prapovijesti do rimskog doba.

2012
GODINA

godine pod vodstvom arheologa Željka Krnčevića iz Muzeja Grada Šibenika provedena su najveća istraživanja u posljednjih pola stoljeća. Obimna arheološka istraživanja dala su izuzetne rezultate. Radilo se na vili uz more, do sada poznatoj kao “maritimnoj”. Istraživanjima se utvrdilo da je riječ o velikom objektu na kojem je uočeno nekoliko faza, a koji se koristio od antike, dakle negdje 1. stoljeća, sve do vremena 5. i 6. stoljeća, a moguće čak i u srednjem vijeku. Ustanovljeno je se ova vila proteže na prostoru dugom skoro stotinu metara, dok je širinu zasad nemoguće utvrdit jer je pod zemljom. No, po onome što je vidljivo, riječ je o najmanje 25 metara. Neke od prostorija su čak imale i mozaik. Pronađeno je dosta ulomaka keramike i krovnih cigli. U podmorskom dijelu kampa studenti odsjeka arheologije Sveučišta iz Zadra, pod stručnim vodstvom prof.dr.sc. Irene Radić Rossi sustavno su pregledali područje uz zapadnu obalu Gradine i prema marini Hramini. Došlo se do značajnih saznanja o antičkoj luci Colentuma. Nalazila se na sjevernoj strani Gradine, a drevnim je moreplovcima utočište pružala osobito za južine. Pred malom uvalicom prije krajnjeg rta uvale uočeno je dosta elemenata neke drvene konstrukcije koja bi mogla predstavljati antičko drveno pristanište. Riječ je o okomito zabijenim kolcima i pilonima (drvenim stupovima) i horizontalno položenim gredama. Istraživanja su nadalje potvrdila ranije navode o ostatcima zidova i hrpama balastnog kamenja. Otkrivena je i velika količina čepova amfora, raznih ulomaka amfora i keramičkog posuđa. Među nalazima ističu se topovske kugle i gotovo cijela keramička uljanica.

2012
DO DANAS

Svake godine nastoji se kroz istraživanja, projekte i aktivnosti pridonijeti zaštiti i valorizaciji arheološkog nalazišta Colentum. Udruga Argonauta u suradnji s Muzejem grada Šibenika i Općinom Murter- Kornati ulaže u aktivnosti istraživanja lokaliteta te u konzervaciju pojedinih elemenata lokaliteta.
Muzej grada Šibenika osim nadzora nad lokalitetom osigurava i stručni kadar iz područja arheologije i konzervacije. Stručni kadar muzeja vodi istraživanja i koodrinira rad prilikom volonterskih i drugih akcija, kako bi se osiguralo ispravno upravljanje lokalitetom.

Istraživanja su provođena na području maritimne vile te uz zidine u unutrašnjosti vile do liburnskog bedema. Značajna istraživanja provedena su u sklopu 15-dnevne arheološke kampanje na području maritimne rimske vile. „U trajanju kampanje, otkriveno je, očišćeno i dokumentirano desetak novih zidova, od kojih je većina usmjerena poprečno prema liniji mora, osim dva već poznata zida koji su uhvaćeni u svojoj punoj dužini i uzdužnog su smjera. Ova su otkrića pokazala da je vila mnogo duža nego se isprva mislilo i da se proteže prema rtu Gradina. Svojim gabaritima ne spada u najveće vile istražene na istarskoj i dalmatinskoj obali, ali je njen položaj čini izrazito zanimljivom. Po svom položaju spada u skupinu maritimnih vila smještenih uz samu morsku obalu. Ovakve vile ne odlikuje se centralnim peristilom i uglavnom su izduženog arhitektonskog dizajna sa plutajućim porticima koji otvaraju prostor vile prema moru i čine prohodnim čitav njen kompleks. Kao i ostale vile ona objedinjuje rezidencijalni i gospodarski dio. Kod maritimnih vila poput murterske možemo očekivati mnogo više prostorija koje su služile kao skladišta i jedan njen veći dio alociran kao lučki gat za pristajanje brodova, što odgovara težnji za iskorištavanjem prikladnog obalnog pojasa smještenog unutar zaljeva i zaštićenog mnoštvom manjih otočića. U dijelu do sada istražene vile bliže mjesnom groblju možemo očekivati rezidencijalni dio. Naime, u tom dijelu vile pronađeno je mnoštvo tesera – kamenih kockica koje su sačinjavale rimski mozaik. Praksa ukrašavanja podova i ponekad zidova mozaicima tipična je za trikline, peristile i druge prostorije za prijem gostiju. U skladištima i radionicima možemo očekivati pod od žbuke i razbijenih komada ciglenog materijala koji tvori svojevrsan tarac. Nažalost, niti jedan mozaični pod nije sačuvan in situ, ali učestalost tesera na određenim dijelovima vile nesumnjivo potvrđuje takav oblik ukrašavanja prostorija. Tesere su gotovo isključivo crne i bijele što ide u prilog jednostavnijim varijantama bikromnih mozaika geometrijskog ornamenta poput meandara. Osim tesera pronađeno je i dosta fragmenata mramornih ploča. Da li su one bile ugrađivane u mozaike, što je učestala praksa, ili ne, trenutno je nemoguće ustvrditi. Izrazito zanimljiva je apsida koja je danas veći dio godine ispod razine mora. Njen oblik u ranijem carskom periodu često označava kompleks termi koje su bile gotovo neizostavne u vilama bogatih rimljana. Blizu same apside pronađena je i suspenzura, keramički cilindrični stupići koji su bili dio hipokausta – rimske kombinacije podnog i centralnog grijanja. Velik broj fragmenata keramike sa tipičnim paralelnim zarezima po svoj prilici pripada tubulusima šupljim keramičkim cijevima koje su sprovodile topli zrak iz hipokausta do željenih prostorija.Nasuprot tome, broj nalaza uporabne kuhinjske, vinske i ine keramike vrlo je oskudan. Najvećim je dijelom krivac neumoljiv utjecaj mora i kamenja koji lome, oble i mrve tanje finije komade keramike. Mnogo deblji komadi rimskog crijepa – tegula i imbrexa te dna amfora bolje su odoljeli utjecaju mora. Jedan fragment keramike nosi i pečat PANS[IANA] koji ukazuje da je crijep proizveden u radionicama Vibiusa Panse južno od rijeke Po. Ovaj ulomak tegule daje i gornji datum dataciji vile jer tegule s ovim pečatom traju najkasnije do Vespazijanova doba. Novoistraženi dio maritimne vile ne obiluje nalazima tesera, mramornih ploča ili tubulusa. U ovom djelu pretežu veći komadi amfora te balastno kamenje. Komadi slomljenih amfora vjerojatno su izbacivani iz brodova nakon njegovog privezivanja uz lučki gat murterske vile. Balastno kamenje zanimljiv je nalaz i svjedoči o pomorskim tehnikama rimskog doba – kada bi se prazan brod, to jest onaj koji je iskrcao teret, napunio kamenjem zbog boljeg opterećenja i ravnoteže broda, problem koji mi danas riješavamo balastnim tankovima koje punimo vodom.“