Stari pisci o Colentumu

Na poluotoku Gradina, iznad današnje uvale Hramina, nalazio se Colentum, jedan od najznačajnijih antičkih gradova liburnskog i rimskog razdoblja na istočnoj obali Jadrana. Iako je velik dio grada tijekom stoljeća nestao pod zemljom i morem, brojni povijesni zapisi, arheološki nalazi i lokalne predaje i danas svjedoče o njegovoj nekadašnjoj važnosti.

Posjet Gradini danas nije samo šetnja prirodom i pogledom prema Kornatima – to je putovanje kroz više od dvije tisuće godina povijesti.

Postojanje Colentuma potvrđuju tri važna antička izvora: rimski pisac Plinije Stariji, grčki geograf i astronom Klaudije Ptolomej te autor poznat kao Anonim Ravenjanin, pisac kasnoantičke Kozmografije.

Sva trojica smještaju Colentum na otok u južnom dijelu Liburnije, odnosno na području današnje sjeverne Dalmacije.

Ptolomej u 2. stoljeću spominje grad Kollenton, smješten na jednom od liburnskih otoka uz južni dio njihove obale. Njegovi geografski podaci upućuju upravo na područje Murtera.

Plinije Stariji navodi da se Colentum nalazio 30 rimskih milja od Zadra (Iader) i 18 milja od ušća rijeke Krke (Titius).

Povjesničar Slobodan Čače ističe kako su te udaljenosti gotovo nevjerojatno precizne:

Uzevši da je Colentum Gradina murterska, te razdaljine su upravo zbunjujuće precizno odmjerene, takmeći se s onima u modernim pomorskim daljinarima.

— Slobodan Čače

Upravo su ovi podaci jedan od najjačih dokaza da se antički Colentum nalazio na području današnje Gradine i Hramine.

Hrvatski povjesničar Ivan Lučić zapisao je:

Kolentum, koga mornari zovu Murter, vrlo je žitom i vinom te jako obilan likerima.

Ovaj zapis svjedoči o dugoj tradiciji poljoprivrede, vinogradarstva i bogatstva otoka.

Već 1487. godine šibenski humanist Juraj Šižgorić bilježi:

Otok zvan Murter blizu Lopsike veći je i plodan je, na komu se nalaze tragovi vrlo starog grada. Tu ima dragog kamenja sa znakovima i novaca sa rimskim licima.

Njegov zapis predstavlja jedno od najranijih svjedočanstava o antičkim ostacima Colentuma.

Šibenski kroničar Dinko Zavorović krajem 16. stoljeća zapisuje da su na Gradini pronađeni:

• rimski natpisi,
• kameni stupovi i skulpture,
• novci od bakra, srebra i zlata,
• žare s pepelom,
• uljanice (lucerne),
• presvođene grobnice i ljudski ostaci.

Zavorović spominje i nadgrobni natpis rimske obitelji Julijevaca koji je kasnije prenesen u Šibenik.

Talijanski prirodoslovac i putopisac Alberto Fortis posjetio je Murter 1774. godine. Iako više nije mogao vidjeti veliki antički grad, zapisao je:

Jedini tragovi antičkog naselja su neke stare pločice, fragmenti vaza i nekog klesanog kamenja.

Fortis navodi kako su se na lokalitetu često pronalazili novčići i natpisi te prenosi predaju da su ostaci zidina s vrha Gradine korišteni za gradnju crkve Gospe od Gradine.

Tijekom stoljeća na području Colentuma pronađeni su brojni predmeti koji potvrđuju postojanje razvijenog rimskog naselja:

• rimski novci careva Nerona i Vespazijana,
• opeke s pečatima radionica Salonas i Pansiana,
• nakit i ukrasni kameni elementi,
• sarkofazi i cinerarne urne,
• uljanice (lucerne),
• natpisi rimskih obitelji,
• ostaci rimskih građevina i grobnica.

Posebno je zanimljiva građevina poznata pod nazivom „Tamnica”, grobnica iz 1. stoljeća s bačvastim svodom, koja i danas pobuđuje znatiželju posjetitelja.

Početkom 20. stoljeća arheolog Luka Jelić sustavno obilazi područje Murtera i bilježi ostatke:

• zidina na kopnu i u moru,
• sarkofaga i grobova,
• potopljene rimske obale,
• ostataka akropole na vrhu Gradine.

Jelić zapisuje i predaje lokalnog stanovništva:

Seljani mnogo pričaju o Gradini. Po njima su dolazili tražiti blago Židovi i Grci.

Prema pričama, na Gradini je pronađen i zlatni rog, a mještani su vjerovali da se ispod današnjeg groblja nalaze stari rimski grobovi.

Posebno mjesto u proučavanju Colentuma pripada arheologu i povjesničaru Veljku Paškvalinu.

Paškvalin bilježi ostatke srednjovjekovnih zidina na Gradini, podatke o starim iskapanjima i lokalnim predajama. Spominje pronalazak tajanstvenog „pozlaćenog anđela” visokog oko 15 centimetara, kojeg je početkom 20. stoljeća pronašao mještanin Jure Jadrešin Bajok.

Zabilježio je i pronalazak kostiju, škara i drugih predmeta koji su među stanovnicima budili maštu i stvarali brojne priče o skrivenim tajnama Gradine.

Njegovi zapisi dragocjeni su jer povezuju znanstvena istraživanja s usmenom predajom Murtera.

Književnik i diplomat Ante Tresić Pavičić u pjesmi „S brda Sv. Roka” ovako opisuje Gradinu:

A do nje je Gradina, poluostrvo zeleno bujno, gdje drevni stajo zaselski dvor.

— Ante Tresić Pavičić

Njegovi stihovi i danas vjerno prenose ljepotu krajolika koji okružuje antički lokalitet.

Danas su na području Gradine vidljivi tek dijelovi nekadašnjeg grada, ali svaki kamen i svaki ulomak pričaju priču o životu na ovom prostoru prije gotovo dvije tisuće godina.

Šetajući Gradinom i Hraminim zaljevom moguće je zamisliti rimske brodove u luci, gradske zidine, raskošne kuće i svakodnevni život stanovnika Colentuma.

Spoj prirodnih ljepota, arheološke baštine i brojnih legendi čini Colentum jednim od najzanimljivijih povijesnih lokaliteta otoka Murtera.